Plakat Svjetske zdravstvene organizacije tiskan povodom Svjetskog dana sigurnosti pacijenata možete pogledati ovdje.
Potreba za sigurnošću jedna je od osnovnih ljudskih potreba (Maslow, Henderson), svatko ima potrebu osjećati se sigurnima. Dolazak u novu i nepoznatu okolinu (zdravstvenu ustanovu), zabrinutost zbog dijagnostičkih i terapijskih postupaka dovodi do straha i osjećaja nesigurnosti kod pacijenta. Pacijent očekuje da će biti zbrinut na najbolji mogući način te će tijekom boravka u zdravstvenoj ustanovi doći do poboljšanja njegova stanja. Također očekuje da postupci koji se kod njega provode neće dovesti do pogoršanja njegova stanja, no nažalost nije uvijek tako.
Razvoj znanosti i tehnologije omogućio je primjenu novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, čime je cjelokupna zdravstvena skrb postala složenija. Brojnost intervencija i interakcija koja se provode kod pojedinog pacijenta povećavaju mogućnost neželjenih učinaka.
Također i organizacija zdravstvene skrbi, prekovremeni rad zdravstvenih radnika, njihov nedovoljan broj, opremljenost zdravstvenih ustanova može utjecati na sigurnost pacijenta.. Upravo stoga brojne svjetske organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije, Međunarodni savjet sestara, Svjetsko udruženje liječnika, Međunarodne organizacije farmaceuta pokrenuli su niz akcija usmjerenih očuvanju i unaprjeđenju sigurnosti pacijenta u zdravstvenim ustanovama.
Prepoznajući prisutnost problema vezanih uz sigurnost pacijenata, Svjetska zdravstvena organizacija je na svojoj 72. Skupštini u svibnju 2019. podržala Svjetski dan sigurnosti pacijenata i njegovo obilježavanje svake godine 17. rujna s ciljem pokretanjem kampanje za podizanja globalne svjesti o sigurnosti pacijenata i poticanjem aktivnosti koje bi podizale razinu sigurnosti zdravstvene skrb u cijelom svijetu.
Sigurnost pacijenta je prioritet kvalitetne zdravstven skrbi bez obzira o kojoj se razini ili aspektu zdravstvene zaštiti radi. Prema statističkim podacima u bolničkim zdravstvenom sustavu neželjeni događaji i pogreške tijekom liječenja za posljedicu imaju nenamjernu štetu kod 8-12% od ukupno hospitaliziranih pacijenata. Nedovoljna sigurnost osim mogućeg nepovoljnog ishoda liječenja i štete za pacijenta, prema statističkim podacima (zemlje članice OECD) , prosječno 15% bolničkog troška je izravno rezultat neželjenih događaja.
Međutim stvaranjem okruženja visoke razine kulture sigurnosti pacijenta može spriječiti više od 50% neželjenih događaja. Prepoznaju se područja koja zahtijevaju dodatne napore i aktivnosti, a to su obrazovanje i osposobljavanje zdravstvenih radnika u području sigurnosti pacijenata, osnaživanje pacijenata, podizanje svijesti o sigurnosti pacijenta i stalan razvoj kulture sigurnosti i učenja na greškama.
Kako bi se stvaralo sigurno okruženje potrebno je primijeniti široku lepezu intervencija usmjerenih na pacijente i zajednicu, zdravstvene djelatnike, zdravstvene ustanove, ljekarne, ali i zdravstvenu politiku države. Pri tome je potrebna inicijativa i aktivnost svih spomenutih sudionika u zdravstvenoj skrbi.
SVJETSKI DAN SIGURNOSTI PACIJENATA 2020.
SIGURNI ZDRAVSTVENI DJELATNICI, SIGURNI PACIJENTI!
Ove godine je pandemija COVID – 19 odredila i nametnula na neki način temu ovogodišnjeg Svjetskog dana sigurnosti pacijenata te potrebu da svoje aktivnosti usmjerimo prema prevenciji, rješavanju ili smanjivanju mogućnosti nastajanja neželjenih događaja potenciranim specifičnim zahtjevima ove bolesti. Naglašava se potreba za veću pažnji sigurnosti zdravstvenih djelatnika u provođenju cjelokupne zdravstvene skrbi; osiguravanjem dovoljnog broja osoblja, edukacije i opremljenosti koji bi svakako smanjili stres u specifičnim uvjetima i radnom okruženju. U protivnom postoji veća mogućnost stručnih pogrešaka koje mogu dovesti do neželjenih posljedica za pacijenta.
Što možemo osobno i odmah poduzeti i činiti za postizanje veće razine sigurnosti pacijenta?
- Preuzeti aktivnu ulogu u procjeni sigurnosti i procjeni kvalitete zdravstvene skrbi u praksi,
- Unaprjediti komunikaciju s pacijentima i drugim zdravstvenim djelatnicima,
- Obavijestiti pacijenta o potencijalnom riziku,
- Izvještavati nadležne o pojavi pogrešaka i neželjenih događaja
- Ojačati suradnju svih članova tima pri primjeni lijekova,
- Usmjereni su na sigurniju identifikaciju pacijenta,
- Oprez pri pohrani i primjeni lijekova,
- Prijenos i dokumentiranje podataka o pacijentima,
- Višu razinu edukacije pacijenta i članova njihovih obitelji o lijekovima, liječenju postupcima samozbrinjavanja.
- Osigurati sigurnu praksu izradom protokola i primjeniti standarde koji ju osiguravaju
- Iako je to vrlo teško potrebno je priznati pogreške i neželjene događaje nakon što su se dogodili kako bi iz njih učili i povećali stupanj sigurnosti.
- Nastojati promijeniti ozračje krivnje u ozračje sigurnosti. U ozračju krivnje zdravstveni radnik koja je učinio pogrešku proziva se i kažnjava, u ozračju sigurnosti naglasak se stavlja na unaprjeđenje sustava kako bi se smanjila mogućnost pogreške i povećala sigurnost. Nastojati utvrditi uzroke pogrešaka i smanjiti ih
